среда, 14. октобар 2020.

ANALIZA LIKA RASKOLJNIKOV

    On je glavni lik ovog fantastičnog dela. Kako je Dostojevski veliki poznavalac ljudi i njihove pshihe on je na veličanstven način uspeo da nam dočara više osobina svog lika. Njegov lik nosi čak i simbolično prezime Raskoljnikov. Njegovo ime znači da je on stalno u nekom raskolu kako sa okolinom tako i sa samim sobom. On je čovek koji je imao lepotu i inteligenciju ali mu je novac nedostajao, to mu je na kraju i pomutilo razum. On je čovek koji svoje emocije ne ume dobro da pokaže čak ni prema majci i sestri. Sa druge strane je čovek koji bi svakome pomogo u nevolji posebno siromašnim ljudima. Njega je  vrlo teško shvatiti, želi da pomaže ali teško prihvata kada neko želi da se žrtvuje zarad njega. Kao što su želele njegova sestra i majka da se žrtvuju zarad njega. On je veoma povučen u sebe i možemo reći da je samotnjak, živi u svom svetu. Zbog siromaštva u kome živi u njemu se taloži bes koji jednog momenta prosto kulminira i od njega na kraju načini ubicu. On je kivan na čitavu zemlju u kojoj se bogataši bahate dok sirotinja gladuje. Prezire svakog ko zarađuje na muci sirotinje i smatra da bi ubistvom jedne takve osobe pomogo društvu i da bi mu mnogi siromasi bili zahvalni zbog toga...


Sastav možete naručiti u celosti  na: 0691641999 , uplatom 700din PostNetom.

петак, 27. септембар 2019.

Spisak svih sastava na našem blogu

Ovo je spisak tema koje su napisane. Teme nisu objavljene na blogu.Po želji možete poručiti  ove i druge  na tel. 069-16-41-999. Cena napisane teme je 700 din nakon slanja teme istu možete platiti putem PostNeta na navedeni  telefonski broj.
  1. ANA KARENJINA 
  2. ANALIZA LIKA RASKOLJNIKOV
  3. ANALIZA LIKA POPADIJA
  4. ANALIZA PESME TIJO NOĆI
  5. ANALIZA ROMEA I JULIJE
  6. ANALIZA HAMLETA
  7. APSURD
  8. BALZAKOVA SLIKA PARIZA U ROMANU ČIČA GORIO
  9. BANOVIĆ  STRAHINJA
  10. BEOGRAD NA VODI
  11. BEOGRAD
  12. BLISKOST DALEKIH PREDELA
  13. BODLER PRETEČA MODERNE
  14. BOLJE JE ŽIVETI U GRADU
  15. BUDI  ČOVEK, AL ČOVEK JE SAMO ZA MUKU ZDADEN
  16. CEO SVET JE PROKLETA 
  17. CEZNJA ZA DALJINAMA
  18. ČAŠU MEDA JOŠ NIKO NE POPI ŠTO JE S ČAŠOM GRČI NE ZAGRČI
  19. ČEZNEM
  20. ČITAJUĆI DOBRE PISCE DEŠAVAJU SE PRED NAMA ČUDA
  21. ČITANJEM UPOZNAJEM SEBE
  22. ČOVEK MOŽE BITI UNIŠTEN ALI NIKAKO PORAŽEN
  23. ČUDESAN SVET DETINJSTVA
  24. ČUDESNA  SPRAVA
  25. ĆAMIL
  26. DA IMAM MOĆ
  27. DA SAM JA NASTAVNIK SRPSKOG JEZIKA
  28. DA SAM JA NASTAVNIK
  29. DERVIŠ I SMRT
  30. DOGAĐAJ KOJI ME JE NASMEJAO DO SUZA
  31. DOLAP KAO SIMBOL ŽIVOTA
  32. DOŽIVELA SAM NEVREME
  33. DOSTOJEVSKI_-_3.esej
  34. DRAGA OSOBA
  35. DVE SE U MENI POBIŠE SILE
  36. DVOJE MLADIH  IZMEĐU LJUBAVI I MRAŽNJE
  37. ĐAČKI RASTANAK
  38. EP O GILGAMEŠU
  39. EPSKA KNJIŽEVNOST I NJEN UTUCAJ NA SRPSKU KNJIŽEVNOST
  40. ETICKI MINUSI  U DOBU U KOME  ŽIVIMO
  41. EPSKI LIK MARKA 
  42. ETICKI MINUSI  U DOBU U KOME  ŽIVIMO
  43. ETNIČKO ZNAČENJE ŽENSKIH LIKOVA U NARODNOJ KNJIŽEVNOSTI
  44. EVGENIJE ONJEGIN
  45. EVO ME MEĐU KALUĐERI
  46. EŽEN
  47. FILOZOFIJA APSURDA
  48. FOLKLORNO I FANTASTIČNO U PRIPOVETCI GLAVA ŠEĆERA
  49. GENERACIJO HTEO BIH DA TI KAŽEM
  50. GODO 3
  51. GORSKI VJENAC
  52. GRADINAR
  53. GRČKA MOJIM OČIMA
  54. HAMLET KAO TRAGIČNA LIČNOST
  55. HAMLET
  56. HASANAGINICA
  57. HEKTOR I ANDROMAHA
  58. HEMON
  59. HILANDAR SIMBOL I MOLITVA
  60. IDEJNI SLOJ DRAME ROMEO I JULIJA
  61. IVO ANRDIĆ PROKLETA AVLIJA
  62. JEDAN DAN SA JOVANČETOM
  63. KIR JANJA
  64. KOSOVSKI JUNACI
  65. KOŠTANA
  66. KREONT
  67. KULTURA SRPSKOG NARODA
  68. LATIF AGA
  69. LIK IGUMANA  STEFANA
  70. LIK ALEKA I ZENFIRE
  71. LIK ČIČA GORIA
  72. LIK DEDA RADETA
  73. LIK HAMLETA
  74. LIK JANKA
  75. LIK MAJKE IZ VETRA
  76. LIK SOFKE
  77. LIK VUKA MANDUŠIĆA
  78. LJUBAV  U  KNJIŽEVNIM   DELIMA
  79. LJUBAV DOBROTA I POŠTOVANJE U SREDNJOVEKOVNOJ KNJIŽEVNOSTI
  80. MALI PRINC
  81. MALO LI JE TAKIJEH JUNAKA
  82. MAŠTANJE
  83. MENI JE BEZ KRILA MOJEGA KAO BRATU JEDNOM BEZ DRUGOGA
  84. MISAONI SVET U ROMANU ZLOČIN I KAZNA
  85. MOĆ I  SNAGA  U  MENI
  86. MODERNA U SRPSKOJ KNJIŽEVNOSTI
  87. MOJ RAZRED S LICA I NALIČJA
  88. MOJA  OBAVEZA PREMA SKOLI
  89. MOJA MAJKA KAO BAJKA
  90. MOJA MAMA
  91. MOJA PRVA SIMPATIJA NAJVEĆA LJUBAV
  92. MOJE MIŠLJENJE
  93. MOJE RAZMIŠLJANJE  O PRIJATELJSTVU
  94. MOJE RODNO SELO
  95. MOTIV  OSVETE  I  ZLOČINA
  96. MOTIV  PRIJATELJSTVA  U GILGAMEŠU I ILJIJADI
  97. MOTIV VETRA I NJEGOVA SIMBOLIKA U PRIPOVEDCI
  98. MOTIVI U DELU
  99. MUDROST I LJUBAV ANTIGONE
  100. NA KRAJU STAZE DUGE ČETIRI GODINE
  101. NA KRILIMA PRAVE LJUBAVI
  102. NA PUSTOM OSTRVU
  103. NAJZANIMLJIVIJI DEO ROMEA I JULIJE
  104. NAPUKLA SRCA NEOSTVARENE LJUBAVI I LJUDSKE NEOSTVARENOSTI U  SVIM DELIMA
  105. NAŠA ZEMLJA
  106. NEČISTA KRV
  107. NEPOKORNA SI ZEMLJO MOJA
  108. NEŠTO ME NASMEJALO U ŽIVOTU
  109. NOĆ I MAGLA
  110. NOVA GODINA
  111. O ČEMU MAŠTAM
  112. O HUMANOSTI
  113. O PRIČI I PRIČANJU
  114. O SEBI
  115. ODLIKE KLASIČNE TRAGEDIJE NA PRIMERU ANTIGONE
  116. ODNOS POJEDINCA I VLASTI NJEGOVA RAVNODUŠNOST
  117. ONJEGIN I LENSKI  SLIČNOSTI I RAZLIKE
  118. OPIS  PORODIČNE   KUĆE  ENTERIJER I EKSTERIJER
  119. OPIS MARKA KRALJEVIĆA
  120. OPIS TETKE
  121. OPISIVANJE  POJEDINOSTI  U  PRIRODI
  122. OSEĆAM PROMENU
  123. OSOBA KOJA MI SLUŽI KAO UZOR
  124. PESIMIZAM U SRPSKOJ MODERNI
  125. PESMA O BANOVIĆ STRAHINI U MOM I KNJIŽEVNOM VIĐENU
  126. PLAVA GROBNICA
  127. POETIKA SREDNJEG VEKA
  128. POEZIJA BRANKA RADIČEVIĆA
  129. POEZIJA JOVANA JOVANOVIĆA ZMAJA
  130. POKONDIRENA TIKVA
  131. PORTRET
  132. POTERA  ZA PEJZAŽIMA
  133. POVEZANOST DELA KOŠTANA I NEČISTA KRV
  134. POZNA  JESEN
  135. PRAVO  PRIJATELJSTVO
  136. PRECI SU PISALI  ĆIRILICOM  A POTOMCI
  137. PRED NAMA JE ŽIVOTNA BORBA
  138. PREPRIČANA ANTIGONA
  139. PRIČA
  140. PRIJATELJSTVO DEČAKA I PAVLOVE ULICE
  141. PRIJATELJSTVO JE PUT KA SREĆI
  142. PROKLETA AVLIJA ANALIZA LIKOVA

недеља, 5. новембар 2017.

ČUDESAN SVET DETINJSTVA


    Moj svet je ispunjen raznim dogodovštinama kao i detinjstvo svih mojih vršnjaka. Trudim se da ne napravim ni jedan nestašluk, ipak se po nekad neki i desi ja to prosto ne mogu da sprečim. Nije da ja to namerno radim, jednostavno se desi.
    Bio je to dan kao i svaki drugi, ništa nije ukazivalo da je to dan kao stvoren za nestašluke. Ustala sam kao i obično i krenula u školu . U školi je sve proteklo normalno čak sam dobila i peticu i tako sva srećna krenula kući. Dan je bio prelep, Sunce je sijalo, ptice su cvrkutale a rascvetalo cveće je mamilo svojim opojnim mirisom. Već sam se dogovorila sa drugaricom da ćemo posle škole prošetati. Jedva sam  čekala da ostavim torbu, presvučem se i pravac  šetnja. Kada sam stigla kući bacila sam torbu u ćošak i pokupila sendvič da pojedem uz put. Nisam imala vremena da se zadržavam drugarica me je čekala ispred kuće. Moja mama obožava cveće i kuća nam je puna saksija. Tu uvek postoji mogućnost da se iz nepažnje naravno slučjno nikako namerno neka i obori. Upravo se meni tog dana to i desilo. Žurila sam zaista nije bilo namernno. Nisam ni osetila da sam je dotakla, kad sam samo čula jak tresak iza sebe. Znala sam da sam zabrljala i to dobro. Bio je to mamin omiljeni cvet. Morala sam da smislim šta dalje, malo sam se uplašila. Znam da nije lepo lagati ali sam morala da smislim jednu malu, belu laž. Pa šta sam drugo mogla mama bi me grdila. Priznaću joj jednog dana pomislila sam, kad bude stvarno dobre volje. Jedino sam mogla da svoj nestašluk ripišem našoj mački Cici, ona i onako stalno pravi neki nered. Ja sam se samo iskrala iz kuće sa velikom grižom savesti, ali šta je tu je sad će Cica biti krivac, bila sam i ja više puta za njene nestašluke. Sad je njena prilika da  mi se oduži. Pošto nikog nije bilo kod kuće moj plan se dobro odvijao. Ja sam podogovoru izašla da prošetam sa drugaricom i lepo smo se provele, mada sam na momente pomišljala na mamin cvet i na Cicu. Kada sam se vratila mama je već bila stigla pa me je iz kuhinje upitala šta se desilo sa njenim cvetom ja sam prekrstila prste na ruci i izgovorila belu laž. Morala sam da optužim jadnu Cicu. Mama je poverovala ili možda i nije ali je rekla da će kazniti Cicu zbog njenog nestašluka. Zamolila sam je da to ne čini jer je ona mala i nije svesna svoje greške, na to se mama nasmejala i poljubila me u kosu. Rekla je kako je detinjsvtvo i ljudi i životinja jedan mali čudesan svet, da se ona seća kako je to biti mali. Možda je ipak znala da je to moj nestašluk ali se nije ljutila. Zna ona da ja nikada ne činim ni jedan nestašluk namerno nekako se to uvek desi slučajno.
  Možda zaista mi  kad smo mali živimo u nekom posebnom svretu detinjstva pa su i nestašluci normalna pojava. Sve je moguće, raspitaću se malo više o tome.
Foto:Opusteno.rs

Sastav možete naručiti u celosti  na: 0691641999 , uplatom 700din PostNetom.

ČOVEK MOŽE BITI UNIŠTEN ALI NIKAKO PORAŽEN


    Nekada posmatrajući dešavanja oko sebepostavljam sebi razna pitanja na koje mi odgovor daje moje drugo ja, tačnije vodim monolog. Među gomilom pitanja je i ovo. Može li čovek biti poražen u koliko je uništen?
    To pitanje mi se često motalo po glavi i nisam nalazila pravi odgovor sve dok nisam pročitala delo "Plava grobnica". Nakon što sam ovo delo pročitala sve  sam gledala drugim očima. Nekako kao da sam se odvojila od svega i posmatrala sa strane sve što se dešavalo oko mene. Ponašanje ljudi kako mladih tako i starih. Svi oni život olako shvataju. Najlakše im je da kukaju kako je život težak a mladima dosadan. Kako sve  brzo prođe  i kako je teško nositi se sa svakodnevnim problemima. Kako smo uništeni skroz zbog situacije u zemlji. Prosto kao da ne postoji izlaz iz začaranog kruga. Skoro da bih se složila sa tim da ja nisam pročitala delo koje me je naučilo drudgačije da gledam na život. Kada ih slušam kako kukaju ne mogu a da se ne setim naših predaka koji su svoje živote dali zarad nas i našeg mirnog sna. Jesu li oni u tom teškom času kada su smrti gledali u oči poklekli? To je bio trenutak za preispitivanje života i za stah a ne ono sa čim se mi sada nosimo. Naravno da nisu, jer su oni znali da mogu biti uništeni ali ne i poraženi . Njihova mrtva tela su položena u plavu grobicu koja ih je pokrila svojim talasima. Ipak njihov duh nije bio poražen ,oni su znali da su pobedili. Njihov duh je nastavio da živi u nama njihovim potomcima. Sećamo ihz se i divimo njihovoj hrabrosti i požrtvovanju i dan danas. Oni su još tada shvatilisuštinu života i nisu se plašili da se žrtvuju zarad budućnosti. Znam da se sigurno pitate, čemu njihove žrtve ako se sad kuka za svaku sitnicu koja nas snađe u životu.Nije to baš tako jer sve dok postoji neko ko shvata šta su oni učinili za nas njihove žrtve nisu bile uzaludne. Ja verujem da postoje ljudi kao ja koji su svesni toga da u koliko smo uništeni nismo i poraženi. Nekad uništenje označava i pobedu. Kao što je uništenje naših predaka označilo pobedu jednog naroda. Moralna pobeda je vrednija od suvoga zlata. Zato i mi treba da se hrabro hvatamo u koštac sa svim problemima kroz život, čak i kad padnemo moramo da se naučimo kako ponovo da se podignemo. Kako ptica feniks iz pepela. Kao naš narod koji se nagon svakog uništenja ponovo uzdizao hrabro. Spreman da ponovo obnovi  zemlju koja je bila krvlju potopljena. Nemojmo mi da dozvolimo da nas poraze neki sitni životni problemi, p ačak ni krupni nisu nerešivi.
    U svakom od nas čuči snaga koje nismo ni sami svesni. Na nama je samo tu snagu da nađemo i hrabro se uzdignemo iznad svega. Nemojmo dozvoliti da nas poraze neke male beznačajne stvari u životu. Živite  hrabro poput vojnika koji su se borili za nas, borimo se i mi za nova pokolenja protiv svih nedaća koje život donosi. Ne bojte se, biti uništen ne znači biti poražen.
Kontrast

понедељак, 31. октобар 2016.

MALI PRINC

                       
  Ova bajka  će vam se učiniti da je jedno od najčudnijih dela koje ste u životu pročitali.Vrlo je moguće da nećete razumete zbog čega bi neko tako nešto i napisao. Međutim ako uspete da proniknete u suštinu shvatićete vrednost ovog dela.
    Vrlo često se osećamo usamljeno i tužno u svome svetu gde živimo ili žimo živote bez pravog smisla. Mnogo je nas koji smo upali u kolotečinu života i tako živimo dan za danom, nesvesni lepote koja nas okružuje i vrednosti prave ljubavi i prijateljstva. Mali princ je živeo na svojoj planeti sam dok se nije pojavila ruža u koju se zaljubio na prvi pogled. Ljubav koja se među njima rodila je veoma čudna. Sve je bilo idealno uživali su u svom životu sve dok mali princ nije shvatio da ga je ruža slagala i da ona nije jedina na svetu te vrste. Zar se niste vi nekada naljutiil zato što vas je neko slagao. Mada su se princ i ruža pomirili on je ipak radoznalo krenuo u svet da upozna nove kulture i nove ljude kao da nije bio zadovoljan svojim životom i onim što je imao. Sigurno ste i vi pomislili da učinite isto ali niste bili u mogućnosti ili niste imali hrabrosti da to učinite. Ono što je on video na svojim putovanjima za nje ga je čak bilo veliko razočarenje. Na svom putu mali princ upoznaje dečaka koji je jedini mogao da prepozna šta je zapravo na crtano na njegovim crtežima. Dok su mnogi mislili da je nacrtan šešir na crtežu je bio zmijski car koji je progutao slona. Ovo je zapravo pisac simbolično napisao suština je da su ljudi vrlo često slepi kod očiju što bi naš narod rekao. Tako da vrlo često nisu u mogućnosti  da vide šta je zapravo ono što im je pred očima.Mali princ je na svojim putovanjima upoznavao razne ljude i karaktere ali upoznavao je i samog sebe, možda čak i suštinu življenja. On je sretao razne ljude koji su živeli praznim životima, mnogi su bili sujetni ,sebični i usamljeni u svom svetu. Mali princ je shvatio da on tu među njima ne može da pronađe pravog prijatelja jer mnogi od tih ljudi koje je sretao ni neznaju šta je pravi prijatelj. Kada je video nekoliko hiljada ruža na jednom mestu shvatio je da je jedino njegova ruža imala ono nešto, zbog čega je za njega bila posebna i važna u njegovom životu. Jedino je ona bila njegov pravi prijatelj. Shvatio je da jedino pravo prijateljstvo vredi da se neguje i pazi...


Sastav možete naručiti u celosti  na: 0691641999 , uplatom 700din PostNetom.